0,00  (0,00 kn)

Tvoja košarica

Sigurna kupnja
5. studenoga 2019.

Škola o kojoj se tako malo zna

Piše Ana Zibar
Jedan svećenik rekao je: "Waldorfska pedagogija?! Samo nam još to treba!". Ali postoje i suprotna gledišta prema toj pedagogiji! Ja sam na ovoj suprotnoj strani i mogu vam reći da je baš to ono pravo, jer je riječ o školi za život, školi za bolje sutra. I ja sam kršćanka, i ja sam krštena, i […]

Jedan svećenik rekao je: "Waldorfska pedagogija?! Samo nam još to treba!". Ali postoje i suprotna gledišta prema toj pedagogiji! Ja sam na ovoj suprotnoj strani i mogu vam reći da je baš to ono pravo, jer je riječ o školi za život, školi za bolje sutra.

I ja sam kršćanka, i ja sam krštena, i bez obzira na vjeru mislim da ona nema nikakve veze sa ovom školom. Možda se jednom i ministarstvo obrazovanja odluči posvetiti više pažnje i vremena ovoj vrsti pedagogije koja za djecu donosi toliko puno. Vjerujem da je samo pitanje dana kada će tema waldorfske pedagogije stići na dnevni red sjednica vlade, a onda će napokon doći na mjesto koje zaslužuje, a to je da bude prihvaćena kao redovno školovanje i slobodan izbor svakog roditelja.

Kriza koja vlada u današnjem školstvu traži organizacijska rješenja kroz različite pedagoške modele, od koji waldorfska pedagogija nudi više od očekivanog. Riječ je i o obvezi koja proizlazi iz potrebe jedne moderne demokratske države da vlastiti odgojno obrazovni sustav uredi prema standardima građanskog suživota različitih interesa.

Ovo su kratki dijelovi završnih poglavlja seminarskog rada studenata sa Filozofskog fakulteta u Rijeci, Nikoline Belošević, Ivana Brauta, Morene Čikada i Željka Jurjevića, koji su obradili ovu temu pod vodstvom mentorice dr. sc. Kornelije Mrnjaus, nositeljice kolegija Opća pedagogija.

Sažetak

Waldorfska pedagogija je oblik pedagogije koji se temelji na filozofskom, duhovnom i znanstvenom učenju austrijanskog filozofa Rudolfa Steinera, osnivača antropozofije.

Ovaj oblik odgoja i obrazovanja u sebi sadrži ideje pluralizma, multikulturalizma, demokratičnosti i negiranja tradicionalizma, a u poučavanju koristi interdisciplinarni pristup s praktičnim, umjetničkim i konceptualnim elementima. Waldorfski pristup naglašava ulogu imaginacije i intelektualnog razvoja što uključuje kreativne i analitičke komponente.

U ovim školama uloga učitelja drastično se razlikuje od klasičnog te on ima ulogu osobe koja usmjerava i pomaže dječji razvoj i učenje. Također, učitelji imaju veliku slobodu u definiranju kurikuluma i strukture pojedinih predmeta.

Prva škola ovakvog tipa osnovana je 1919. godine za djecu zaposlenika tvornice duhana Waldorf Astoria u Stuttgartu. Od tad broj Waldorfskih objekata neprestano raste pa ih danas u čitavom svijetu ima preko 900. Tako i u Hrvatskoj djeluju dvije škole (Zagreb i Rijeka) i osam vrtića (Zagreb, Rijeka i Split).

Zaključak

Kratko razmatranje osnovnih značajki waldorfske pedagogije ukazuje na mnoge različitosti u pristupu, ciljevima i metodama odgoja u odnosu na uobičajene (standardne) škole kod nas i u svijetu.

Postavimo li si na prvom mjestu pitanje kakav odgoj zaista želimo, te na objektivna očekivanja preslikamo rezultate obaju navedenih procesa dolazimo do zaključka da je waldorfska pedagogija (kao i neke slične slobodne škole), ma koliko joj neki prigovarali zbog antropozofske podloge, puno bliže onome što smatramo idealom odgoja.

Rudolf Steiner je još početkom XX. st. odredio dijete kao osnovu na kojoj počiva budućnost čovječanstva, te mu iskazao posebno poštovanje, naglašavajući važnost razvoja njegove tjelesne, duhovne i duševne dimenzije, uz maksimalnu orijentaciju na odgoj ka slobodi, jednakosti i bratskom uvažavanju drugih.

Steinerov pristup poštuje čovjekove razvojne etape (koje se uvelike poklapaju sa rezultatima Piagetovih istraživanja), te za svako pojedino sedmogodišnje razdoblje određuje poseban segment kao fokus odgojne djelatnosti. Tako je u najranijem periodu sve usmjereno na razvoj motorike, osjetila i mašte djeteta, te učenje kopiranjem modela.

U drugom se razdoblju težište prebacuje na estetsko-umjetnički smisao, ali i na suvereno prosuđivanje, a osim kooperativnosti unutar zajednice, bitna je i privrženost (poštovanom) autoritetu. Do kraja trećeg razdoblja mlada bi osoba trebala imati izgrađen sustav vrijednosti, stavova i navika do te mjere da bude sposobna samostalno ploviti kroz život, samoizgrađivati se i potpuno ostvarivati.

Waldorfska pedagogija kao jedno od osnovnih načela postavlja sveobuhvatan odgoj čovjeka, koji se provodi od najranijeg djetinjstva, preko dječjih vrtića i škola, pa sve do zrelih godina. U ranom periodu osobito je važna suradnja roditelja i nastavnika, koja je često zanemarena u „klasičnim“ odgojno-obrazovnim ustanovama.

Steiner je vrlo rano uočio važnost utjecaja svih segmenata djetetove okoline na njegov razvoj, te u tom smislu nastojao povezati dom i školu u jedinstvenu, harmoničnu cjelinu koja pruža optimalne uvjete za izgradnju ličnosti.

U današnje vrijeme, kada su mnoge općeljudske vrijednosti dovedene u pitanje, waldorfska pedagogija trudi se vratiti dignitet čovječnosti, toleranciji i društvu, usađujući u mlada bića ljubav prema prirodi, bližnjima, radu i učenju.

Koliko li ponosa osjeća svatko od nas kad samostalno i uspješno ostvari planirani cilj?! Tada nije bitna ocjena niti usporedba s drugima – bitna je sreća kao produkt samorealizacije.

Zato u waldorfskoj školi nema numeričkih ocjena niti ponavljanja razreda, jer ne postoji dijete apsolutno nesposobno da pokaže napredak. Znanja se usvajaju prvenstveno konstruktivističkim metodama, pri čemu je nastavnik svojevrstan posrednik između učenika i knjige (koju se kao nastavno sredstvo u waldorfskoj školi izbjegava).

Učenju radi usvajanja znanja (a ne radi ocjena) pridonosi i rad po epohama, te točno određeni ritam nastave koji prati ritmove prirode i ljudskog razvoja.

Misao vodilja cijelog obrazovnog procesa je: „Glava –srce – ruka“ – što znači da je najprije potrebno upoznati, shvatiti, osjetiti i spoznati pojave i osnovne principe na kojima se zasniva sve ono što dijete okružuje, da bi se moglo naučeno primijeniti u praksi.

Iz tog se razloga u waldorfskoj školi izbjegava upotreba suvremenih elektronskih medija sve do viših razreda, kada je dijete sposobno shvatiti njihove principe rada. Sve do tada dijete se nastoji odgajati u suglasju s prirodom, kroz igru, poticanje kreativnosti i rad na otvorenom, čime se sprječava ovisnost o televiziji i video igricama.

Euritmija je specifičan način usklađivanja duhovnih, duševnih i tjelesnih segmenata djeteta, te je kao takva jedna od temeljnih aktivnosti u waldorfskoj školi ili vrtiću.

Pjevanje, verbalno i likovno izražavanje, ručni rad i tjelovježba nisu samo pomoćni predmeti (kako ih se često doživljava u uobičajenim školama), već su ravnopravni učenju jezika, prirode, matematike i sl, čime je obuhvaćen integralni odgoj svih djetetovih aktivnosti.

Zamjerke waldorfskoj pedagogiji uglavnom su upućene na njenu povezanost s antropozofijom, neuobičajen način izvođenja nastave bez udžbenika i medija ili opisno ocjenjivanje zbog kojeg djeca moraju polagati dodatni razred na kraju škole ukoliko se žele upisati u neku drugu (ne waldorfsku) srednju školu ili na fakultet.

Praksa je pokazala da je kod nekadašnjih waldorfskih učenika, po dolasku u „normalnu“ srednju školu, potrebno izvjesno razdoblje prilagodbe, nakon kojeg oni pokazuju bolje napredovanje od ostalih učenika.

O tome koliko je waldorfska pedagogija uspješno osmišljena govori i činjenica da se održala do danas, te da je svježa i aktualna jednako koliko i u vrijeme nastanka. Postojanje ove, kao i drugih alternativnih škola, odraz je pluralizma i demokratičnosti pojedinih zemalja, a potvrda toga je i brojnost takvih škola u razvijenim državama.

Osnovna waldorfska škola u Zagrebu je osmogodišnja osnovna škola koja radi po programu waldorfske škole Hrvatskoj i Nastavnom planu koji je donijelo Ministarstvo prosvjete i športa, a osnovana je 1993. godine.

Tko može ići u waldorfsku školu?

Waldorfska škola otvorena je za svu djecu, bez obzira na primanja roditelja, religiju i boju kože. Prije upisa u školu održava se nekoliko informativnih roditeljskih sastanaka, a nakon toga i individualni razgovor sa svakim djetetom. Moguće je i prebaciti se u waldorfsku školu i tijekom već započetog školovanja u nekoj drugoj školi, čak i u višim razredima.

Tko je bio Rudolf Steiner i kakve ima veze s waldorfskom pedagogijom?

Rudolf Steiner  utemeljio je 1919. prvu waldorfsku školu u Stuttgartu. Prvotna ideja potječe od Emila Molta, u tadašnje vrijeme vrlo socijalno angažiranog vlasnika tvornice cigareta Waldorf-Astoria koji je želio osnovati školu za djecu svojih radnika. Sadržaj i metode waldorfske pedagogije počivaju na spoznajama o pravilnostima u razvoju djece i mladih koje je uočio Rudolf Steiner. Osim u pedagogiji, njegova su istraživanja našla svoje mjesto i u biološko-dinamičkoj poljoprivredi, medicini i umjetnosti.

Je li potreban glazbeni talent kako bi dijete moglo pohađati waldorfsku školu?

Waldorfska škola je škola za sve vrste talenata, što znači da ne treba biti glazbeno talentirano. Kada učenici waldorfske škole slikaju, izrađuju reljefe, crtaju ili kipare, tada im je na prvom mjestu proces stvaranja, a ne rezultat. U samom tom procesu djeca i mladi vježbaju cijeli niz sposobnosti koje daleko nadmašuju čin umjetničkog stvaranja. U waldorfskoj pedagogiji teži se uravnoteženom i jednakom razvoju uma, osobnosti i kreativnosti učenika.

Zašto se govori da waldorfsku školu uglavnom pohađaju učenici s teškoćama u učenju?

To apsolutno nije točno! Djeca koja imaju poteškoća u ponašanju ili učenju pohađaju za to posebno predviđene škole. U waldorfskoj školi djeca uče kao i u državnim školama, s razlikom da se pored intelektualnih, potiču i umjetničko primijenjene te socijalne sposobnosti.

Ima li waldorfska škola razrede s velikim brojem učenika?

To se razlikuje od škole do škole, a razredi mogu brojiti i do 32 učenika. Ako je tako, onda se razredi dijele u više skupina za vrijeme trajanja nastave nekih predmeta. Djeca kojoj neki predmeti bolje leže se nalaze u skupini s djecom koja u njima slabija kako bi im mogli pomoći. Djeca koja posebno brzo shvaćaju, učitelji daju posebne dodatne zadatke, a u velikim razredima se nalazi mnogo različitih osobnosti, temperamenata i karakternih osobina djece koja 8 godina idu zajedno u razred i upravo se kroz tu raznolikost uče socijalnom ponašanju što im je od velike važnosti.

Zašto u waldorfskoj školi nema ocjena i ponavljanja razreda?

U nižim razredima ne postoje brojčane ocjene, ali to ne znači da učitelji ne prate rad učenika. U waldorfskoj školi se školovanje ne svodi na brojčanu ocjenu. Individualni rezultati i razvoj u učenju se detaljno prate opisnim ocjenama. U opisnim svjedodžbama učitelj iscrpno izvještava o razvoju osobnosti svakog učenika i njegovom osobnom napretku u učenju tijekom godine u svim nastavnim predmetima. A to je daleko više nego što se u jednu ocjenu može sažeti.

Jesu li djeca motivirana za učenje kada nema ocjena i ponavljanja razreda?

Nastava u waldorfskoj školi je usklađena s razvojim potrebama djeteta i usko je povezana s pravim i svakodnevnim životom, pa se problem motivacije rijetko javlja. Djeca i mladi nisu potaknuti na učenje pritiskom uspjeha, već isključivo zdravom motivacijom.

Mogu li se učenici kasnije snaći u stvarnom svijetu koji je okrutniji od onog u školi?

Praksa dokazuje kako se učenici waldorfskih škola bolje snalaze u kasnijem školovanju, zanimanju i zahtjevima današnjeg ubrzanog načina života. Škola koja naglasak ne stavlja isključivo na intelektualne sposobnosti, kao rezultat daje učenike koji su sposobni za kreativnost, timski rad, koji su naučili razmišljati, učiti i prilagođavati se stalnim promjenama i izazovima od prvog dana školovanja. Učenici waldorfske škole uspješni su studenti svih fakulteta i uspješni radnici u svim zemljama.

Koje završne ispite je moguće napraviti u waldorfskim školama?

Školovanje u waldorfskoj školi, u zemljama u kojim postoji srednja waldorfska škola, završava s 12. razredom. U nekim državama djeca pohađaju i 13. razred, u kojem se pripremaju za maturu.

Je li skupa waldorfska škola?

Dokazano je da waldorfske škole ekonomičnije i bolje upravljaju novcem, ali bez obzira na to ipak naša škola je priseljena naplaćivati onaj dio školarine koji ne pokriva država. Iako je formalno osigurano pravo na slobodan izbor škole, financijski poticaju bitno su niži od onih koje primaju državne škole. Na početku svake školske godine, Školski odbor određuje visinu školarine na temelju ekonomske računice i financijskog stanja. Načelo waldorfske škole jest da se niti jedno dijete ne odbije zbog financijskih razloga, zato svaki roditelj može naći sponzora koji može subvencionirati školarinu. U Hrvatskoj školarina za jednu godinu iznosi 15.600 kn, a moguće ju je otplatiti u mjesečnim ratama.

Waldorfska škola naziva se i slobodnom školom, pa da li to znači da se djeca tamo odgajaju na antiautoritativan način?

Upravo suprotno jer učitelji i učiteljice nižih razreda u waldorfskim školama njeguju autoritet pun ljubavi prema svojim učenicima. Djeca traže svoje granice, a kako sazrijevaju tako se mijenjaju i granice u sve veću odgovornost i pravo. Tek kad saznaju svoje granice pomoću odraslih, djeca s jedne strane osjećaju sigurnost, a s druge strane osjećaju samostalnost. Tijekom školovanja taj se odnos mijenja kako dijete odrasta, od vođenja sa strane vjerodostojnog autoriteta do slobode koje dolazi s odgovornošću.

Zašto djeca u svih osam razreda imaju samo jednog učitelja?

U školskoj zajednivi čija je glavna odlika riotam i stalnost djeca se mogu zdravo razvijati. Jedan učitelj prati djecu svih osam razreda u glavnoj nastavi. Glavna nastava čini prva dva sata svakog dana u obliku epohalne nastave baš zbog toga da bi im učitelj bio pouzdan oslonac. Pri tome učitelj ih jako dobro upoznaje i može se individualno baviti slabostima i jakostima svakog pojedinca.

Može li jedan učitelj biti jednako dobro kvalificiran za sve predmete?

Svaki učitelj waldorfske škole prolazi dodatnu izobrazbu koja ga priprema za posebne zahtjeve nastave u waldorfskoj školi. Učitelj svako jutro dva sata predaje jedan predmet i to tri ili četiri tjedna za redom, to je tzv. nastava po epohama. Nakon toga, djecu preuzimaju drugi učitelji koji predaju svaki po jedan predmet kao što su tjelesna kultura, euritmija, glazbena kultura, strani jezici, religijska kultura i praktični rad. U nižim razredima se ne stavlja naglasak na količinu činjeničnog znanja, već se prvenstveno razvijaju sposobnosti za učenje pa djeca kroz djelatan proces učenja otkrivaju nova znanja. Na taj način učenje postaje zadovoljstvo za cijeli život, jer usvojeno znanje umiju primijeniti u životu.

Što podrazumijeva nastava po epohama?

Svakog jutra u školi prva dva sata su posvećena jednom nastavnom području i to više tjedana za redom. Na taj način učenici imaju tri tjedna prva dva sata primjerice povijest i to svaki dan, nakon toga tri tjedna dva sata matematike, itd. Tako se djeca mogu intenzivno baviti samo jednim područjem, a osnovna znanja kao što su računanje ili pisanje se svakodnevno učvršćuju, što tijekom nastave po epohama, što i u drugim predmetima.

Po čemu se waldorfska škola razlikuje od drugih škola?

Waldorfska škola želi kod djece i mladih jednako razviti kreativne, praktične, umne, umjetničke i socijalne sposobnosti. Djeca koja pohađaju waldorfsku školu od prvog dana uče dva strana jezika. I djevojčice i dječaci uče krojiti, plesti i šivati na satovima ručnog rada, a brusiti, piliti i rabiti čekić na satovima obrade drva. U 8. i 12. razredu radi se na zahtjevnom kazališnom komadu te odabiru jedne teme kojom će se baviti cijelu godinu u teoriji i praksi. Predmeti poput vrtlarstva i euritmije važan su i sastavni dio redovne nastave. Od 5. razreda izborno se uči i treći strani jezik.

Kako se učenike viših razreda priprema za buduća zanimanja?

Tijekom viših razreda učenike podučavaju predmetni učitelji za svaki predmet posebno, a tehnički predmeti koji se poučavaju tijekom svih školskih godina školovanja i koje su učenici već savladali se nadopunjuju u 8. razredu raznim vrstama praktikuma, kao što su praktikum iz šumarstva, poljoprivredni praktikum, geodetske izmjere te praktikumi iz proizvodnje i sociologije. Kroz njih učenici dobivaju vrlo dobru podlogu za daljnja zanimanja, a pri svemu tome se mora imati u vidu da smisao takve nastave nije isključivo u nalaženju posla već u razvijanju osobnih i socijalnih sposobnosti.

Obzirom da u waldorfskoj školi ima puno praktične nastave, a djeca rade kazališne predstave i bave se ručnim radom, stignu li se uopće pripremati za završne ispite i maturu?

Istina je da takva vrsta aktivnosti zajedno s teoretskom nastavom u nekim razredima predstavlja dvostruko opterećenje za učenika, ali za to se trebaju tražiti individualna rješenja. U stvarnosti djeca to sve stižu jer polaznici waldorfskih škola na maturalnim ispitima pokazuju istu, a u većini slučajeva i višu razinu znanja od učenika državnih škola.

Da li je za waldorfsku školu potreban poseban svjetonazor?

Waldorfska škola nije vezana ni za koju određenu vjeroispovijest. Prvo roditelji odlučuju koja će religija biti zastupljena u nastavi, a kasnije mladi odlučuju sami. Znanstvene i duhovne spoznaje Rudolfa Steinera nisu ni u jednom trenutku predmet nastave.

Što je euritmija?

Euritmija je umjetnost pokreta koja se podučava u svim razredima waldorfskih škola. Za razliku od gimnastičkih, plesnih ili pantomimijskih pokreta koji su potpuno slobodni u svom oblikovanju, u euritmiji svaki ton i svako slovo ima svoj pokret. Npr. u glasovnoj euritmiji učenici pokazuju kakvi sve glasovi žive u nekoj pjesmi, a u tonskoj se euritmiji predstavljaju svi tonski intervali neke glazbene kompozicije. Euritmijom se razvija tjelesna inteligencija, a djeluje se korektivno na neke poteškoće u motorici te se unaprjeđuje tjelesni izraz emocionalnog.

Kakvu ulogu igraju prirodno znanstveni predmeti u waldorfskoj školi? Što se primjerice misli o računalima?

Prirodno znanstveni predmeti stoje uz bok svim drugim predmetima. Cilje je da učenik zavoli istraživati svijet, što znači da mu učitelj pomaže da do zakonitosti dolazi sam što se postiže njegovanjem interdiscipliniranog pristupa. Predmet informatike je sastavni dio nastave waldorfske škole, pri čemu se učitelj trudi da se dijete najprije upozna sa stvarnim svijetom i u njemu razvija svoje kreativne i socijalne mogućnosti, a tek tada se prelazi i u virtualni svijet računala. U višim razredima je bavljenje hardwareom i softwareom samo po sebi razumljivo.

NEKE OPĆE PEDAGOŠKE ODREDNICE NASTAVNOG PROGRAMA

Opći ciljevi waldorfske osnovne škole su razvijanje pismenosti, sposobnosti stvaranja i izražavanja na hrvatskom jeziku, upoznavanje s svjetkom, hrvatskom i europskom kulturnom tradicijom, potpora i poticanje skladnog duhovnog, tjelesnog i duševnog razvoja u skladu s njihovim zakonitostima i sposobnostima razvoja, pružiti svakom učeniku opće osnovno obrazovanje, potpora razvoju identiteta učenika socijalnog i osobnog te razvijanje svijesti o nacionalnom i kulturnom identitetu, uz istovremeno razvijanje svijesti o pripadanju humanističkoj kulturnoj tradiciji i svjetskoj zajednici te učenje stranih jezika i upoznavanje drugih kultura.

Posebno odgojno obrazovni ciljevi

  1. Stvarati uvjete spremnosti za komunikaciju i razvoja sposobnosti.
  2. Stjecanje i vježbanje unutarnje kontrole kao što su djelovanje, samodisciplina i mišljenje prema vlastitim vrijednosnim mjerilima.
  3. Razvijanje spoznajnih vještina i sposobnosti i stjecanje znanja.
  4. Razvijati i poticati otvorenost za sposobnost rješavanja problema i promjene.
  5. Razvijati i poticati povjerenje u vlastite sposobnosti, samopouzdanje.
  6. Razvijanje i stjecanje socijalnih sposobnosti.

Opće didaktičko metodičke odrednice nastavnog programa

Odgovornost za ostvarivanje obrazovnih ciljeva i odgojnih zadaće je podijeljena na roditelje i učitelje, pri čemu oni zajednički trebaju djetetu osigurati:

  • biološke životne uvjete kao što su hrana, voda, kretanje, zrak, zaštita od nereća, praćenje radnog ritma učenika, zaštita od velike buke i štetnih utjecaja zagađene okoline, spiejčavanje jednostranog tjelesnog opterećivanja, primjereni higijenski uvjeti, primjereno intelektualno opterećivanje i zdravstvena zaštita
  • psihosocijalne uvjete kao što su prihvaćanje, razumijevanje, savjetovanje, mogućnost napredovanja, jednakopravnost, pravo na slobodno izražavanje mišljenja, mogućnost samoodređenja, mogućnost za afirmaciju, poštivanje osobnosti, dobra školska i razredna klima
  • uvjete za razvoj kreativnosti i intelektualni razvoj kao što su raznolika obrazovna ponuda, individualni proces učenja sadržaja, metoda i vremena, poticanje dicergentnog mišljenja, ponuda slobodnog vremena, kulturna ponuda, knjižnica i materijali za učenje

Nastava i ostali odgojno obrazovni oblici rada

Obzirom na obvezatnost nastava se dijeli na redovitu nastavu i izbornu nastavu, a organizirana je ovako:

  1. Glavna nastava
  2. Predmetna nastava
  3.  Praktična nastava

Glavna nastava obuhvaća hrvatski (1-8 razred), matematiku (1-8 razred), prirodu i društvo (1-8 razred), religijsku kulturu (1-8 razred), povijest (5-8 razred), zemljopis (5-8 razred), fiziku (6-8 razred), biologiju (6-8 razred), kemiju (7-8 razred).

Predmeti glavne nastave se mogu ponuditi i kao izborni od 6-8 razreda u svrhu pripreme učenika za srednju školu i produbljivanje sadržaja glavne nastave.

Predmetna nastava izvodi se od 1-8 razreda i uključuje likovnu kulturu, euritmiju, njemački jezik, glazbenu kulturu, tjelesnu kulturu i engleski jezik.

Praktična nastava obuhvaća ručni rad (1-8 razred), obrte (5-8 razred) i vrtlarstvo (6-8 razred).

A za kraj ovog članka o waldorfskom obrazovanju evo i nekoliko izjava sretnih polaznika te škole, ali i poznatih ličnosti iz cjelog svijeta 🙂

Lord Ritchie of Dundee

Odgoj usmjeren k budućnosti. Ja sam osobno uvjeren da je obrazovanje koje se dobiva u školama Rudolfa Steinera od neprocjenjive vrijednosti i utjelovljuje ono najbolje iz modernih nastojanja i nadu za buduće obrazovanje. Osobito je dopadljiv njegov internacionalizam, privlačan učenicima u cijelom svijetu. To obrazovanje cvjeta u Japanu, Južnoj Africi i Latinskoj Americi uključujući sirotinjske četvrti Favela Sao Paula, kao i u Europi, Sjedinjenim Američkim Državama i Izraelu… u svim ovim zemljama oni su redovito zakinuti nedostatkom financiranja.

 

Dr. Konrad Obenhuber, muzej Albertina, Beč. Fogg Art Museum, New york, profesor lijepih umjetnosti, Harward university.

Nastavni program je umjetnost. Mislim da nije pretjerano ako kažem da ni jedan drugi obrazovni sustav na svijetu ne pridaje središnju ulogu umjetnosti kao što se to čini u waldorfskim školama. Ne može se zamisliti ni jedan predmet koji nema umjetnički aspekt. Čak se i matematika predaje na umjetnički način te se plesom, pokretima i crtanjem povezuje u cjelinu. Steinerov sistem odgoja i obrazovanja zasniva se na pretpostavci da je umjetnost sastavni dio čovječjeg pregnuća. On joj vraća njenu istinsku ulogu. Sve ono što se može učiniti za unapređenje ove revolucionarne odgojne ideje bit će od neprocjenjive važnosti.

 

Dr. Gabriele Rico, profesor engleskog i kreativnih umjetnosti, San Jose state university.

Smisao života. Steiner je bio daleko ispred svog vremena. Ono što je on spoznao o učenju početkom ovog stoljeća, postupno je dokazano novim otkrićima u istraživanjima mozga. Potreba svakog pojedinca da obnovi vlastiti smisao, odnose uma i tijela i uključenost osjećaja, igraju bitnu ulogu u istinskom učinkovitom učenju. Waldorfska pedagogija radi na tim načelima već više od šezdeset godina, a tek sada je priznata. Ono što su poznati istraživači otkrili o funkciji mozga i ljudi koji se bave odgojem otkrili o ljudskom mozgu/mišljenju, postaje sada dio prakse. Ono što je Rudolf Steiner predvidio, tek postaje dijelom edukativne svijesti u ovom desetljeću.

 

Bruno Walter, dirigent

Muzičar. Nema važnijeg zadatka od tog da našoj djeci damo najbolju pripremu za prohtjeve zloslutne budućnosti, pripremu koja smjera k sustavnom kultiviranju njihovih duhovnih i moralnih talenata. Sve dok primjeran rad pokreta waldorfske škole nastavlja širiti svoj utjecaj, kao što je to činio kroz protekla desetljeća, svi možemo gledati u budućnost s nadom. Siguran sam da se rad Rudolfa Steinera za djecu mora smatrati središnjim doprinosom dvadesetom stoljeću, i osjećam da zaslužuje podršku svih slobodoljubivih i misaonih ljudi.

 

Dr. Iona Ginsburg, pomoćni profesor kliničke psihijatrije, Columbia university. Član Komisije njujorškog društva za psihijatriju adolescenata, bivši predsjednik Matičnog udruženja za mentalno zdravlje

Roditelj. Kao psihijatar s posebnim interesom za pitanja razvoja, i kao majka dviju kćeri koje su pohađale školu Rudolfa Steinera u New Yorku, od vrtića do mature u srednjoj školi, bila sam osobito fascinirana vidjevši da je sve što su učitelji činili s djecom bilo potpuno prilagođeno određenom stupnju njihovog razvoja. Imam dojam da moje kćeri - jedna upravo završava medicinsku školu, druga je na prvoj godini prava - nisu profitirale u školi samo na intelektualnom nivou. Profitirale su u socijalnim odnosima, također na polju kulture i u vlastitim estetskim sklonostima. Vjerojatno zahvaljujući širokom rasponu školskog programa po kojem su ih njihovi učitelji podučavali.

 

Saul Bellow, pisac i dobitnik Nobelove nagrade

Dijete našeg doba. Da imam dijete školske dobi, poslao bih ga u jednu od waldorfskih škola.

 

Gertrude Reif Hughes, profesor engleskog jezika i ženskih pitanja, Wesleyan University.

Važnost mojih školskih dana. Četrdesetih godina, kada je drugi svjetski rat donio gubitak i raseljavanje mnogih ljudi, uključujući i mene, pohađala sam Školu Rudolfa Steinera u New Yorku. Gledajući unatrag na mojih deset godina provedenih u toj školi, sjećam se zadovoljstva na satovima i osjećaja sigurnosti. Učenje je bilo užitak jer smo iz iskustva znali da učitelji govore istinu, što se i očekuje od njih. I kada mi je bilo pet godina, i devet ili četrnaest, svaki dan u školi zadovoljavao je moje najdublje biće. Imam osjećaj da su mi te prve godine života pomogle sve do ovih dana. Naučila sam kako učiti, ili točnije, naučila sam kako ne zaboraviti stremiti k znanju.

 

Kevin Mc Carthy, Timesov urednik za obrazovanje

Nastavni plan usmjeren k razumijevanju. "Steinerove škole, osobito na kontinentu (Europa), imaju dobro razrađen nastavni plan znanstvenih područja u kojem se nikad ne gubi iz vida cjelina. Ne započinje se u sterilnosti bijelih odora u laboratorijima, već s točnim promatranjem svakodnevnih pojava, i bez srljanja u teorije i modele. Stoje na stajalištu da postoji duboka povezanosti između ljudske vrste i prirode, a ljudskom se životu pripisuje smisao i svrha, a ne besciljna slučajnost.
Praktično to znači da su učeničke radne bilježnice iz znanosti umjetnička djela, pune čudesa, ali s točnim promatranjima i sve je uljepšano bogato obojanim dijagramima. Citati Blakea i Goethea mogu stajati ruku pod ruku s Newtonom i Galilejom. Turner ili Monet mogu nadahnuti nauk o svjetlosti."

 

Ernest Boyer, predsjednik carnegie instituta za unapređenje nastave

Nastavni program je ljudsko biće u stvaranju. Waldorfska škola koju sam promatrao (Princetown, New Yersey) slavi jedinstvenost svakog djeteta, skladno povezuju nastavni plan s kreativnošću i s osjetljivošću procjenjuje učenikov napredak kroz cjelovit raspon svih ljudskih talenata. Učenici Waldorfskih škola ohrabruju se da žive u samopouzdanju, poštovanju života i smislu za služenje drugima.

 

Dr. Josephi Weizenbaum, profesor, Institut tehnologije, Massachusetts.

Profesor. Osobno upoznat s brojem waldorfskih studenata, mogu reći da su se oni približili ostvarivanju vlastitih potencijala više od bilo koje osobe koju poznajem.

 

Dr. Paul Dehart Hurd, profesor obrazovnih znanosti, Stanford university.

Društveni odnosi. Znatan broj pristupa waldorfskog obrazovanja, te pripadajuća filozofija, doprinose trenutnim naporima oko reforme obrazovanja ovdje, u Sjedinjenim državama. Od posebnog značenja su nastojanja da se izgrade veze između školskih predmeta i odgoja, naše kulture i društva. Waldorfski pristup je u velikoj mjeri u skladu s nedavnim dostignućima u kognitivnim znanostima vezanim uz spoznaju kako djeca uče i razumijevaju.

 

Russel Schweickart, bivši astronaut NASA-e.

Roditelj. Iskustvo moje kćeri Diane u waldorfskoj školi u Sacramentu bilo je uzbudljivo i proširilo je vidike. Nadam se da će sve više ljudi moći priuštiti waldorfsko obrazovanje svojoj djeci.

Ima toga još puno što bi vam htjela prenijeti, ali sada ću članak privesti kraju, tako da ćemo o ovoj temi opet uskoro!

Članci koji bi vas još mogli zanimati:

Odabir škole uvelike utječe na na uspjeh vašeg školarca

Zašto sam protiv našeg obrazovnog sustava

 

A kakvo iskustvo s upisima i waldorfskom školom imamo mi, pogledajte u jednom od videa:

Foto: T.portal

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Ako ste propustili

Fiksni tečaj konverzije €/kn: 7,53450
Copyright © 2020 Zibar Studio
lockusercartmagnifiercross