Ljudi trećinu svog života spavaju, što je prilično puno vremena, a za vrijeme spavanja uvijek sanjaju, mada se nekih snova niti ne sjećaju.
Ipak dok se nekih snova ne sjećaju, drugih se itekako sjećaju te im znaju biti još dugo u mislima, a samim time bude im interesiranje za njihovo značenje.
Što znanost misli o snovima?
Znanost o snovima ne zna puno, ali zahvaljujući razvoju tehnologije postalo je moguće proučavati moždane aktivnosti za vrijeme spavanja, a znanstvenici i psiholozi širom svijeta nastavljaju dijeliti svoje rezultate.
Svatko od nas je sanjao neki san u kojem su se događale čudne stvari koje su se u javi činile potpuno nebulozne. Ako vam zanima zašto se to događa, postoji nekoliko objašnjenja.
Što mozak radi u snu?
Snovi su individualni, jer ljudi svakodnevno proživljavaju razne emocije i pojave na svoj način. Kad zaspite, vaš mozak nastavlja naporno raditi, raspoređujući trenutke u kratkoročnu i dugoročnu memoriju.
On uspoređuje događaje koji su se nedavno odvijali s onima iz prošlosti. Zbog toga nekada sanjate trenutke iz djetinjstva kao što je igranje sa starim ljubimcem u sadašnjosti.
REM faza
Sve se to događa u tzv. REM fazi spavanja, koja traje 10-20 minuta i ponavlja se nekoliko puta tijekom noći. Ova faza se još naziva i „paradoksalni san” koji je dobio svoje ime po fiziološkim sličnostima u budnom stanju osobe.
U ovoj su fazi svi dijelovi mozga aktivni, osim onog koji je odgovoran za logiku. Pored toga se koncentracija serotonina i norepinefrina,koji su neurotransmiteri odgovorni za logiku i pažnju, tijekom spavanja smanjuje.
Što je s noćnim morama?
Švicarski i američki znanstvenici proveli su eksperiment u kojem su uspjeli pronaći odgovor na pitanja o noćnim morama. Po njihovom mišljenju, to je svojevrsni trening živčanog sustava koji pomaže osobi da se nosi s negativnim emocijama u stvarnom životu. Emocije koje osjećamo u snu nam pomažu razriješiti emocionalni pritisak i pripremiti osobu za moguće stresove u budućnosti.
Znanstvenici su proučavali aktivnost različitih dijelova mozga tijekom spavanja. 18 volontera se tijekom noći probudilo nekoliko puta te su bili pitani što su sanjali i jesu li ti snovi bili noćne more.
Zašto se javljaju noćne more?
Zahvaljujući njihovim odgovorima i analizi moždane aktivnosti, istraživači su identificirali dva područja mozga koja su odgovorna za noćne more. Ova se dijelovi mozga aktiviraju u istim situacijama kada se osoba osjeća zabrinuto ili uplašeno u stvarnom životu.
Znanstvenici su također otkrili kako oni koji su sanjali noćne more duže i češće reagiraju smirenije na negativne stvari u stvarnom životu.
Kada se javljaju noćne more
Veća je vjerojatnost da ćete imati noćnu moru u drugoj polovici noći. Noćne more mogu se pojaviti rijetko ili češće, čak i nekoliko puta tokom noći. Epizode su obično kratke, ali uzrokuju da se probudite i povratak u san može biti težak.
Noćna mora može uključivati ove značajke:
Noćne more mogu biti potaknute mnogim čimbenicima, uključujući:
Stres ili anksioznost
Ponekad obični stresovi svakodnevnog života, poput problema kod kuće ili školi, pokreću noćne more. Velika promjena može imati isti učinak. Doživljavanje tjeskobe povezano je s većim rizikom noćnih mora.
Trauma
Noćne more su česte nakon nesreće, ozljede, fizičkog ili seksualnog zlostavljanja ili drugog traumatičnog događaja.
Deprivacija spavanja
Promjene u vašem rasporedu koje uzrokuju neredovna vremena spavanja i budnosti ili prekida ili smanjenja količine sna mogu povećati rizik od noćnih mora.
Lijekovi
Neki lijekovi, uključujući određene antidepresive, lijekove za krvni tlak, beta blokatore i lijekove koji se koriste za liječenje Parkinsonove bolesti ili za pomoć u prestanku pušenja - mogu potaknuti noćne more.
Ostali poremećaji
Depresija i drugi poremećaji mentalnog zdravlja mogu biti povezani s noćnim morama. Noćne more mogu se dogoditi zajedno s nekim medicinskim stanjima, kao što su srčane bolesti ili rak.
Zastrašujuće knjige i filmovi
Nekim ljudima čitanje zastrašujućih knjiga ili gledanje zastrašujućih filmova, posebno prije spavanja, može uzrokovati noćne more.
Zanimljive činjenice o snovima:
Koliko često je normalno?
Prosječna osoba barem jednom tjedno ima noćnu moru i to je potpuno normalno, ali ako osoba ima učestale noćne more trebala bi potražiti pomoć.
Noćne more su glavni simptomi posttraumatskog poremećaja jer se osobe s traumama teško nose na svjesnoj razini i nemoguće ih je procesuirati na pravi način. Zapravo se događa da se ljudski mozak poigrava takvim iskustvima, pokušavajući u njima pronaći neki smisao.
Ipak, noćne more same po sebi ne ukazuju na neku mentalnu bolest već je potrebno tražiti i ostale simptome. Ako simptomi izostaju noćne more mogu biti znak potisnutih emocionalnih problema, a noćne more kkoje su pristune svaku ili svaku drugu noć mogu biti pokazatelj šizofrenije i bipolarnih poremećaja.
Promjena životnog stila
Ljudi koji se bore s noćnim morama svake večeri bi se trebali zapitati jesu li mijenjali stil života ili doživjeli nekakvu naglu promjenu. Promjene u prehraniu, trauma, uzimanje novih tableta ili stres mogu biti okidač za češće pojave noćnih mora.
Isto tako ne bi trebali shvaćati olako niti promjene u dijeti jer izbacivanje određenih vrsta hrane može utjecati na promjene u količini spavanja, promjene u rasporedu spavanja i buđenje tijekom noći.
Ljudi koji pate eod kroničnih bolesti imaju tendeciju buđenja tijekom noći, pa su i veće šanse za pojavom noćnih mora. U tim slučajevima potrebno je provjeriti je li bol posljedica neke autoimune bolesti.
Foto: lograstudio/PixaBay
#nocnemore
#spavanje
#lošespavanje
#remfaza
#snovi