Ako išta na ovom svijetu mrzim onda su to krpelji. To su valjda jedine životinje kojih se užasavam i zbog kojih mi boravak u prirodi nije 100% gušt. Uz alergijske reakcije i ozljede, krpelji su najveća opasnost tijekom boravka u prirodi. Oni žive u niskom grmlju, travi i raslinju te na vrhovima grana. 
Kako bi ih izbjegli za vrijeme boravka u prirodi najbolje je slijediti neka određena pravila! Za početak nosite prikladnu svijetlu odjeću dugih rukava i nogavica kako bi se krplej što lakše uočio i zatvorenu obuću. Izbjegavajte nošenje odjeće od flanela i vune jer se za te materijale krpelji lako prihvate.
Zaštitna sredstva
Prije odlaska u prirodu zaštitite se sredstvima koja odbijaju krpelje i koja sprječavaju njihovo prihvaćanje za vas. Otkrivene dijelove tijela, kao i odjeću poprskajte nekim od repelenta. Odbojnost od repelenta može trajati od 4-6 sati.
Kada se vratite iz prirode svu odjeću skinite sa sebe i bacite je u pranje, a tijelo detaljno pregledajte. Najvažnije je pregledati dijelove tijela na kojima je koža tanka poput prepona, pazuha, oko pupka, ispod dojke, iza uha i na glavi.
Dječja glava
Kod djece krepelji se najčešće prihvate za glavu jer su djeca nižeg rasta i više se igraju u travi od odraslih, zbog čega lakše pokupe krpelja gornjim dijelom tijela. Kada se krpelj otkrije važno ga je što prije ukloniti i to na ispravan način kako u koži ne bi ostala glava.
Krpelja je važno što prije ukloniti kako bi se spriječila moguća infekcija jer što je krpelj duže u tijelu i siše krv, rizik od infekcije je sve veći. Ono što je jedino dobro kod krpelja je to da nakon što dospije na domaćina, krpelj traži mjesto za hranjenje i do nekoliko sati. Nakon toga još neko vrijeme radi prolaz kroz kožu, a potrebno mu je i do nekoliko sati da siše krv kako bi se osoba zarazila.
Odstranjivanje krpelja
Krpelj se najlakše može odstraniti u prvih nekoliko sati nakon uboda, a važno ga je izvaditi cijelog zajedno sa rilcem kojim se drži za kožu, što baš i nije lako.
Ono što je jako jako važno je to da prije uklanjanja krpelja to mjesto ne tretirati kako su to nekada radile naše bake, a to je da na to mjesto ne nanosite lak za nokte ili ulje jer takvim postupkom uzrokujete grčenje krpelja i pojačano izlučivanje sline čime se automatski u krv čovjeka izbacuje veća količina bakterija i virusa.
Budite smireni
Kako bi pravilno uklonili krpelja prvo ga natopite vatom namočenom u alkohol, pa ga prihvatite prstima ili pincetom neposredno uz kožu. Nikako nemojte žuriti i budite smireni.
Krpelja lagano povlačite u svim smjerovima i to obrnuto od kazaljke na satu, pa ga polako izvucite iz kože. Nikako krpelja nemojte povlačiti naglo, ne gnječite ga i ne stišćite.
Dezinfekcija mjesta uboda
Nakon što krpelja odstranite mjesto uboda i ruke dobro dezinficirajte i operite. A ukoliko na koži ostane rilica koju ćete prepoznati po sitnoj crnoj točkici, pokušajte ju odstraniti sterilnom iglom. Najvažnije je da odmah odstranite cijelo tijelo krpelja.
Kada u potpunosti uklonite krpelja potrebno je još neko vrijeme promatrati mjesto uboda, jer ukoliko je krpelj bio inficiran moguće su određene reakcije, kao i komplikacije koje će zahtijevati nadzor i liječničku pomoć.
U slučaju da je krpelj bio zaražen mogu se pojaviti komplikacije poput lajmske borelioze i meningoencefalitisa.
Lajmska borelioza zahvaća živčani sustav, zglobove, kožu i srce ,a krpelji koji uzrokuju ovu bolest se nalaze svugdje. Nije svaki krepelj zaražen, ali kako bi bili sigurni da vi niste imali zaraženog krpelja, nakon što ga izvadite dobro promatrajte mjesto uboda još nekoliko dana. Simptomi koji uzrokuju pojavu bolesti su upalne reakcije, crvenilo i osip. Ako primijetite neke od navedenih reakcija svakako se što prije obratite liječniku.
Meningoencefalitisa je bolest sezonskog karaktera, što znači da je aktualna u proljeće i ljeto. krpelj koji je zaražen ovom bolešću najčešće je nastanjen u kontinentalnom području. Simptomi bolsti su slični simptomima gripe, zbog čega treba biti posebno oprezan. Ako vam se nakon uboda krpelja, pa čak i nakon nekoliko dana ili tjedana jave glavobolja, bolovi u mišićima, povišena tjelesna temperatura, povraćanje i neki drugi simptomi obavezno se što prije javite liječniku!
Postoji i pasivna imunizacija od krpeljnog virusnog meningoencefalitisa, a posebno se preporuča ugroženim skupinama, u koje spadaju ljudi koji često borave u prirodi i djeca.
Cijepiti se mogu djeca već nakon navršene godine dana, ali ne smiju biti alergična na niti jedan od sastojaka cjepiva. Cijepljenje se sastoji od 3 doze, tako da se prve dvije daju u razmaku od mjesec dana, a treća doza za godinu dana.
Docjepljivanja se provode dozom nakon 3 godine, a cijepiti se preporuča prije nego što vas krpelj ugrize. Kako bi se savjetovali o cjepivu i kako bi ga dogovorili možete se obratiti Epidemiološkoj službi Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Čuvajte se, pazite se i nedajte da vam krpelji pokvare uživanje u prirodi!
Foto: makamuki0/PixaBay